Opasnosti plina !

Moguće opasnosti bilježimo po mjestu i načinu nastanka, te ih dijelimo na:
• nekontrolirano istjecanje plina
• kontrolirano istjecanje plina
• opasnost od udisanja produkata izgaranja
• opasnost od samozapaljenja smjese nataložene prašine i zraka
• opasnost od ulaska zraka u plinsko postrojenje i instalacije
• opasnost od zaostalog plina u isključenom ili napuštenom postrojenju
• opasnost od visokog tlaka i njegovog ulaska u instalaciju niskog tlaka
• opasnost od zagrijavanja plinovoda i dijelova instalacija.

Nekontrolirano istjecanje plina

Svaki neobznanjen izlazak plina iz bilo kojeg dijela plino opskrbnog sustava nazivamo nekontroliranim istjecanjem. Ono predstavlja opasnost za ljude i materijalna dobra, stvaranjem zapaljive i eksplozivne smjese sa zrakom može uzrokovati katastrofalne posljedice.

Uzroci nekontroliranog istjecanja prirodnoga plina mogu biti mnogostruki:

• kvarovi na sigurnosnim dijelovima instalacije i uređaja (uglavnom zbog izostalog preventivnog održavanja)
• korozija plinske armature
• mehanička oštećenja (velikim dijelom uzrokovana bagerima na podzemnim vodovima)
• nedopušteno zagrijavanje cjevovoda ili pojedinih dijelova instalacije
• izostanak održavanja i zamjene dotrajalih dijelova
• nestručan rad na montaži, postavljanju i održavanju plinovoda i plinskih instalacija

Djelovanje plina na ljudski organizam (gušenje)

U normalnim je uvjetima volumetrički sastav zraka: 21% kisika, 78% dušika i 1% plemenitih plinova. Ovisno o fizičkom naporu, čovjek troši više ili manje kisika. Tako dugo dok prisustnost nekog drugog, inače neotrovnog, plina ne smanji udio kisika na 17% ili manje, čovjek ne osjeća nikakve poteškoće. Daljnjim smanjivanjem udjela kisika u zraku na 15% javlja se ubrzano disanje i ubrzan rad srca, pri 12% vrtoglavica, mučnina i povraćanje, pri 10% gubitak svijesti, a pri 5% grčevi zbog nedostatka kisika u mozgu i smrt.
Bez obzira jesu li instalacije stare ili nove, s plinom nemojte riskirati!

Kada unesrećeni čovjek postane svjestan situacije u kojoj se nalazi, zbog slabosti mišića posve je bespomoćan išta sam poduzeti. Često su unesrećeni zatečeni na podu kupaonice, pored vrata, jer nisu imali snage podići ruku do kvake na vratima i tako se spasiti.

Opekline mogu nastati na više načina, ali se najčešće događaju zbog:

• nepropisnog traženja mjesta propuštanja plina pomoću otvorenog plamena
• namjernog, ali neopreznog paljenja plina na mjestu nekontroliranog nja
• iznenadne pojave neočekivano jakog plamena
• eksplozije smjese plina i zraka.

Mehaničke ozljede

Do mehaničkih ozljeda može doći zbog:
• prekoračenja parametara izdržljivosti materijala i loše odabranog postupka tlačne probe
• lošeg rukovanja prigodom puštanja u rad novih postrojenja
• lošeg rukovanja prigodom održavanja ili remonta postrojenja
• izbijanja plina na prirubničkim spojevima
• izbijanja plina na mjestima oštećenja plinovoda.
Mehaničke ozljede također može izazvati mlaz plina koji sa sobom nosi neučvršćene predmete. Mlaz plina može isto tako snažno po nekoliko metara odbaciti i neopreznu osobu.

Eksplozije

Eksplozija je brzo, nekontrolirano izgaranje eksplozivne smjese uz oslobađanje topline te pojavu svjetlosti i zvuka. Oslobođena toplina povisuje temperaturu produkata izgaranja i uzrokuje povećanje tlaka (kod prirodnoga plina do 7 bar). Eksplozivna smjesa 1 m3 prirodnoga plina u zraku ima razornu u jednaku 1 kg TNT-a. Da bi došlo do eksplozije, istodobno moraju biti ispunjena dva uvjeta:
• postojanje smjese plina i zraka u granicama eksplozivnosti
• aktiviranje izvora zapaljenja.
Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, do eksplozije ne može doći.
U praksi se eksplozije preventivno izbjegavaju dostatnom ventilacijom prostorija u kojima se nalaze plinska postrojenja tako da se ne dosegne donja granica eksplozivnosti (DGE) smjese plina i zraka. Ako se eksplozivna smjesa ipak pojavi ili se njezina pojava očekuje, mora se hitno spriječiti aktiviranje izvora zapaljenja. Osim otvorenog plamena, cigareta, užarenih predmeta i svih toplih površina čija je temperatura iznad temperature zapaljenja smjese (590 – 650 ˇC), izvori zapaljenja mogu biti sasvim neočekivani, primjerice:
• iskra električnih uređaja koji se automatski uključuju (zamrzivač, hladnjak, električni zagrijač vode, termostat centralnog grijanja, radio-budilica itd.)
• isključena, ali ugrijana ploča štednjaka ili električne grijalice (iznad temperature zapaljenja)
• uključivanje kućnog električnog zvonca
• telefonski poziv (fiksne ili mobilne mreže)
• džepna baterijska svjetiljka
• iskra zbog udarca ili trenja alata
• iskra zbog elektrostatičkog pražnjenja (često iz dijelova odjeće izrađene od sintetičkih vlakana, neodgovarajućih cipela i podova itd.)
• iskra iz vozila koje slučajno prolazi u blizini itd.
S obzirom na mnogobrojne i često neočekivane izvore zapaljenja koji se iznenada aktiviraju, teško je izbjeći zapaljenje jednom stvorene eksplozivne smjese. Praksa pokazuje da je preventivno spriječavanje nastanka eksplozivne smjese mnogo pouzdanije i djelotvornije od uklanjanja izvora zapaljenja.

Plinski požari

Traženjem propusnih mjesta na plinskim postrojenjima nedopuštenim postupkom pomoću otvorenog plamena i ostalim neopreznim postupcima u blizini kontroliranog ili nekontroliranog istjecanja plina iz instalacije, može se vrlo lako izazvati plinski požar. Požar i njegovo gašenje mogu biti opasni za zdravlje ljudi (opekline, trovanje i gušenje), ponekad i sa smrtnim posljedicama.
Svaki se izazvani požar mora gasiti osmišljeno, znalački, a nipošto brzopleto i nepromišljeno, pri čemu se ne smije gubiti vrijeme. Na mjestu požara ugašenog odgovarajućim vatrogasnim aparatom, plin može dalje istjecati i postići eksplozivni udio te izazvati katastrofalne posljedice. Zbog toga je plinske požare najbolje, najsigurnije i najispravnije gasiti zatvaranjem prve plinske slavine u smjeru dotoka plina.
Požar izazvan na neki drugi način u zgradama može oštetiti manje otporne dijelove plinske instalacije pa plin koji istječe taj požar može pospješiti. U oba slučaja treba zatvoriti glavnu plinsku slavinu ispred ili na pročelju zgrade. Zbog toga je važno da je smještaj tih slavina pravilno i uočljivo označen, a uz njih postavljena oznaka ručice u zatvorenom i otvorenom položaju. Iznimno se zatvara slavina ispred plinomjera u stanu i to ako pouzdano znamo da je požar zahvatio samo taj stan. Ako je glavna slavina nepristupačna zbog zakrčenosti prilaznih puteva u podrumu, plinski se požar u zgradi gasi vatrogasnim aparatima, i to kada su u pitanju ljudski životi i ako se može pouzdano spriječiti naknadno zapaljenje plina koji će i dalje istjecati.

Postupci pri pojavi mirisa plina u zatvorenim prostorima

• Odmah ugasiti sve plamene!
• Odmah otvoriti sve prozore i vrata!
• Odmah zatvoriti zapor plinomjera ili glavni zapor u ormariću ili podrumu!
• U prostorije u kojima se osjeća miris plina, ne ulaziti s otvorenim plamenom ili zapaljenom cigaretom!
• Ne paliti šibicu ili upaljač!
• Ne uključivati električnu sklopku!
• Ne izvlačiti električni utikač!
• Ne uključivati električna zvonca ili pozivati liftove!
• Nakon zatvaranja glavnog zapora – provjeriti jesu li sve plinske armature zatvorene, otvorene treba zatvoriti!
• Svjetlo se smije paliti tek tada, kada se više ne osjeća miris plina!
• Ukoliko miris plina dolazi iz prostora (zakjučani stan) koji do daljnjega nisu pristupačni, tada treba odmah obavijestiti policiju i vatrogasce, koji imaju pravo ulaženja, uz istovremeno kontaktiranje distributera plina!
• Ako se pretpostavlja izlaženje plina u podrumu, tada podrum treba dobro prozračiti, i obavijestiti sve ukućane, te istovremeno i distibutera plina!
Smetnje ili štete na plinskoj instalaciji nitko ne smije otklanjati sam!
Takve zahvate smiju obavljati samo stručne osobe, a to su ovlašteni stručnjaci distributera plina, ili ovlašteni plinoinstalateri!
• Mjesto oštećenja treba učiniti pristupačnim! U slučaju kada je došlo do velikog kvara na plinskoj instalaciji ili plinskim napravama gdje izlaze velike količine plina, kada se čuje zvuk – šum izlazećeg plina i jak intezivan miris, treba hitno zatvoriti zapor ispred plinomjera (glavni zapor). Treba brzo napustiti zgradu, bez aktiviranja bilo kakvih električnih uređaja (rasvjeta, lift) zatim obavijestiti ostale stanare, ali ne upotrebom električnog zvonca, već kucanjem na vrata. Neizostavno treba obavijestiti distributera plina, a po potrebi i poli

• Ako se pri istjecanju plin zapali na plinskoj instalaciji (cijevi ili nekom spoju), tada se on gasi zatvaranjem zapora-slavine ispred mjesta izlaska, a ne vodom ili vatrogasnim aparatom, jer izlazeći nezapaljeni plin se može nakupiti u objektu u tolikoj količini da i zbog najmanjeg plamena, iskre ili vrućeg predmeta može eksplodirati takvom snagom koja može srušiti objekt ili kuću te uz veliku materijalnu štetu izazvati i ljudske žrtve.